Zaštita podataka i kolačići na sajtu državne ustanove
Čim sajt prikuplja bilo kakav podatak o posetiocu, u igru ulazi zaštita podataka o ličnosti. To važi i za male sajtove, a posebno za sajtove ustanova koje obrađuju podatke građana. U ovom tekstu objašnjavamo šta sajt treba da ima da bi bio u redu sa propisima i sa poverenjem posetilaca.
Koji propis se primenjuje
U Srbiji važi Zakon o zaštiti podataka o ličnosti, donet 2018. i u primeni od avgusta 2019. godine. Rađen je po uzoru na evropski GDPR i preuzima ista načela: obrada mora biti zakonita, poštena i transparentna, podaci se prikupljaju za jasnu svrhu i čuvaju onoliko dugo koliko je potrebno. Nadzor sprovodi Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti.
Politika privatnosti
Osnovni dokument koji svaki sajt treba da ima je politika privatnosti. Ona posetiocu jasno govori ko prikuplja podatke, koje podatke, zašto, koliko dugo ih čuva i koja prava posetilac ima. Nije potrebno da bude pisana komplikovanim jezikom. Naprotiv, što je jasnija, to bolje ispunjava svrhu. Primer možete videti na našoj stranici o privatnosti.
Ko je rukovalac i kako ga prepoznati
Rukovalac je onaj ko odlučuje o tome zašto i kako se podaci obrađuju. Za sajt ustanove to je sama ustanova. Posetilac treba lako da pronađe ko je rukovalac i kako da ga kontaktira u vezi sa svojim podacima. Mnoge ustanove imaju i obavezu da odrede lice za zaštitu podataka o ličnosti, pa je dobro objaviti i taj kontakt. Kada podatke u vaše ime obrađuje spoljna firma, na primer agencija ili hosting, sa njom se sklapa ugovor o obradi podataka, a o širim obavezama rukovaoca pišemo zasebno.
Kolačići
Kolačići su male datoteke koje se čuvaju u pregledaču posetioca. Neki su neophodni da bi sajt radio, a neki služe za analitiku ili oglašavanje. Posetioca treba obavestiti da se kolačići koriste i, kada nisu neophodni, tražiti njegovu saglasnost pre nego što se postave. Obaveštenje o kolačićima ne mora da bude dosadan iskačući prozor preko celog ekrana, ali mora da postoji.
Kako izgleda dobar baner za kolačiće
Dobar baner za kolačiće rešava dve stvari odjednom: ispunjava obavezu obaveštavanja i ne smeta posetiocu. U praksi to znači kratku i jasnu poruku o tome da se kolačići koriste, sa vezom ka politici kolačića ili privatnosti za one koji žele detalje. Ako se postavljaju kolačići koji nisu neophodni, baner nudi izbor pre nego što se oni aktiviraju.
Bitan detalj je da odbijanje bude jednako lako kao pristajanje. Ako dugme „prihvatam sve” stoji istaknuto, a odbijanje je sakriveno u sitnom tekstu ili više klikova dalje, takva saglasnost teško da vredi. Baner takođe ne treba da blokira ceo sajt niti da se vraća pri svakom otvaranju strane, jer tada više odbija posetioca nego što ga informiše.
Saglasnost koja nešto znači
Ako se obrada zasniva na saglasnosti, ona mora biti dobrovoljna i jasna. Unapred označeno polje „pristajem” nije prava saglasnost. Isto tako, posetilac mora moći da povuče saglasnost jednako lako kao što ju je dao. Za mnoge obrade, posebno u javnom sektoru, osnov nije saglasnost već zakonska obaveza ili javni interes, pa je važno znati koji osnov koristite.
Prava građana
Zakon daje posetiocu pravo da zna koji se njegovi podaci obrađuju, da traži ispravku netačnih podataka, brisanje kada za obradu više nema osnova i da uloži prigovor. Sajt treba da olakša ostvarivanje ovih prava, makar tako što jasno navodi kome da se obrate.
Bezbednost podataka
Zaštita podataka nije samo papir. Podaci moraju biti i tehnički zaštićeni, na primer zaštićenom vezom i kontrolisanim pristupom. O bezbednosti sajta ustanove pišemo više u tekstu o domenu, hostingu i bezbednosti.
Šta da uradite već danas
Ako vaš sajt nema politiku privatnosti ili obaveštenje o kolačićima, to su prve dve stvari koje treba dodati. Zatim proverite koji se podaci stvarno prikupljaju i da li za to imate osnov. Ako vam treba pomoć oko usklađivanja, javite nam se, a o širim obavezama sajtova ustanova čitajte u tekstu o usklađenosti sa zakonom.
Ovaj tekst je opšteg, informativnog karaktera i ne predstavlja pravni savet. Za konkretnu situaciju preporučujemo konsultaciju sa stručnjakom za zaštitu podataka.
Česta pitanja
Koji zakon uređuje zaštitu podataka u Srbiji?
Zakon o zaštiti podataka o ličnosti, donet 2018. i u primeni od avgusta 2019. godine, rađen po uzoru na evropski GDPR. Nadzor sprovodi Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti.
Da li mom sajtu treba politika privatnosti?
Da, čim sajt prikuplja bilo kakav podatak o posetiocu. Politika privatnosti jasno govori ko prikuplja podatke, koje, zašto, koliko dugo ih čuva i koja prava posetilac ima. Što je jasnija, to bolje ispunjava svrhu.
Da li je baner za kolačiće obavezan?
Posetioca treba obavestiti da se kolačići koriste, a za one koji nisu neophodni tražiti saglasnost pre nego što se postave. Baner ne mora biti iskačući prozor preko celog ekrana, ali obaveštenje mora da postoji.
Šta je validna saglasnost za kolačiće?
Saglasnost mora biti dobrovoljna i jasna, a odbijanje jednako lako kao pristajanje. Unapred označeno polje nije prava saglasnost, i posetilac mora moći da je povuče jednako lako kao što ju je dao.
Ko je rukovalac na sajtu ustanove?
Rukovalac je onaj ko odlučuje zašto se i kako podaci obrađuju, a za sajt ustanove to je sama ustanova. Posetilac treba lako da pronađe ko je rukovalac i, gde postoji, kontakt lica za zaštitu podataka.
Koja prava građanin ima nad svojim podacima?
Pravo da zna koji se podaci obrađuju, da traži ispravku netačnih, brisanje kada za obradu više nema osnova i da uloži prigovor. Sajt treba da olakša ostvarivanje ovih prava, makar jasnim navođenjem kome se obratiti.
Pomažemo ustanovama, javnim preduzećima i firmama u svemu o čemu pišemo. Povezane usluge: Veb softver za javni sektor · Održavanje sajtova · sve usluge


