Gde hostovati sajt u Srbiji i šta je Državni data centar
Kada je domen rešen, ostaje pitanje gde će sajt zapravo stajati. Izbor hostinga deluje kao tehnički detalj, ali u njemu se kriju brzina sajta, njegova stabilnost, pa i usklađenost sa propisima kada je reč o javnom sektoru. Vredi razmisliti o tome gde hostovati, a ne uzeti prvu ponudu koja se pojavi.
Lokalni ili strani server
Prva odluka je gde se server fizički nalazi. Strani hosting ume da bude jeftin i da nudi širok izbor, ali za domaću publiku server u Srbiji po pravilu znači manju latenciju i brže učitavanje. Uz to ide i podrška na srpskom jeziku, što olakšava komunikaciju kada nešto zatreba. Za firme koje rade pretežno sa domaćim posetiocima, lokalni hosting je najčešće razumniji izbor, čak i kada je nešto skuplji.
Lokacija servera u javnom sektoru
Kod organa državne uprave i lokalne samouprave ovo nije stvar procene: propisi o elektronskoj upravi predviđaju da se veb prezentacija čuva u Državnom data centru ili na serveru u Republici Srbiji koji ispunjava bezbednosne standarde. Za javna preduzeća i ustanove to je pre svega preporuka i pitanje zaštite podataka građana, pa i kada nije stroga obaveza, server u Srbiji je razuman izbor. Tome se pridružuje i logika zaštite podataka, jer je za podatke građana poželjno da ostanu u zemlji, o čemu pišemo u tekstu o zaštiti podataka.
Državni data centar u Kragujevcu
Upravo zbog te obaveze država je izgradila sopstveni data centar u Kragujevcu, koji je počeo sa radom krajem 2020. godine i kojim upravlja Kancelarija za informacione tehnologije i elektronsku upravu. On služi za smeštaj i čuvanje podataka državnih organa i registara, kao i za infrastrukturu elektronske uprave, uz visok nivo pouzdanosti i bezbednosti. Za mnoge institucije to je prirodno mesto za njihov sajt i sisteme, a deo kapaciteta dostupan je i pod komercijalnim uslovima.
Koju vrstu hostinga izabrati
Bez obzira na to gde se server nalazi, ostaje pitanje obima. Za manji sajt sa umerenom posetom sasvim je dovoljan deljeni hosting, gde više sajtova deli isti server. Kada poseta poraste ili kada je potrebna veća stabilnost, prelazi se na virtuelni privatni server, a za najzahtevnije slučajeve na namenski server ili rešenje u oblaku. O razlikama među ovim tipovima pisali smo u tekstu o tome kako funkcionišu domen i hosting. Pravu meru najlakše je odrediti prema očekivanoj poseti i prirodi sajta, pa nema potrebe plaćati kapacitet koji vam ne treba.
Kada preći na jači hosting
Deljeni hosting je dobra polazna tačka, ali ima granicu. Znak da ste je dostigli obično je jasan: sajt se u špicu poseta usporava, povremeno prijavljuje greške pod opterećenjem ili vam provajder javlja da trošite više resursa nego što paket dozvoljava. Tada je vreme za virtuelni privatni server, koji vam daje izdvojen deo snage i stabilniji rad.
Prelazak ne mora da bude nagao. Bolje je pratiti posetu i performanse i planirati nadogradnju pre nego što sajt počne da pada, nego reagovati tek kada posetioci naiđu na spor ili nedostupan sajt. Kod sajtova koje održavamo taj rast pratimo unapred, pa se kapacitet podiže na vreme.
Šta još da proverite
Pored cene i lokacije, vredi obratiti pažnju na nekoliko stvari koje se lako previde. Tu su redovne sigurnosne kopije, koje vam vraćaju sajt ako nešto pođe naopako, zatim uključen SSL sertifikat za zaštićenu vezu, kao i dostupnost podrške kada zatreba. Za ustanove je važna i godišnja provera bezbednosti, koju propisi i očekuju. Dobar provajder o većini ovih stvari brine umesto vas, pa pitanje na kraju nije samo koliko košta, već šta sve dobijate.
Česte greške pri izboru hostinga
Nekoliko grešaka se ponavlja. Prva je da se gleda samo cena prve godine, a onda druga godina dođe znatno skuplja jer promotivni popust istekne. Druga je najjeftiniji deljeni paket na prenatrpanom serveru, gde tuđi sajtovi usporavaju i vaš. Treća je hosting bez ozbiljnih sigurnosnih kopija, pa se posle kvara ili napada nema šta vratiti. I četvrta, česta kod ustanova, jeste nasumično odabran strani server bez razmišljanja o tome gde završavaju podaci građana. Sve četiri se lako izbegnu ako se unapred zna šta se traži.
Kako da se odlučite
Ako niste sigurni koja opcija odgovara vašem sajtu, korisno je krenuti od dva pitanja. Ko su posetioci i kolika se poseta očekuje. Odatle se lako stiže do odluke o lokaciji i tipu hostinga. Spisak konkretnih domaćih provajdera dali smo u tekstu o provajderima hostinga u Srbiji, a ako želite da ceo izbor i podešavanje prepustite nama, javite se.
Česta pitanja
Da li hosting mora da bude u Srbiji?
Za privatne firme ne mora, ali za domaću publiku server u Srbiji obično znači brže učitavanje i podršku na srpskom. Za organe državne uprave propisi predviđaju server u Srbiji, dok je za javna preduzeća i ustanove to pre svega preporuka.
Šta je Državni data centar?
To je državni data centar u Kragujevcu, koji je počeo sa radom krajem 2020. godine i kojim upravlja Kancelarija za informacione tehnologije i elektronsku upravu. Služi za smeštaj podataka državnih organa i registara i infrastrukturu elektronske uprave.
Da li javno preduzeće mora da hostuje sajt u Državnom data centru?
Za organe državne uprave i lokalne samouprave server u Srbiji je propisan. Za javna preduzeća i ustanove to je pre svega preporuka i pitanje zaštite podataka, a ne uvek stroga obaveza, pa za konkretan subjekt vredi proveriti šta se traži.
Koji hosting je najbolji za sajt ustanove?
Za većinu ustanova server u Srbiji sa uključenim sigurnosnim kopijama, SSL sertifikatom i dostupnom podrškom. Tip, deljeni ili virtuelni privatni server, bira se prema očekivanoj poseti i prirodi sajta.
Domaći ili strani hosting?
Strani ume da bude jeftiniji, ali za domaću publiku domaći hosting donosi brže učitavanje i podršku na srpskom. Kod ustanova je važno i gde završavaju podaci građana, pa je server u Srbiji često prirodan izbor.
Kada da pređem sa deljenog na jači hosting?
Kada se sajt u špicu poseta usporava, javlja greške pod opterećenjem ili vam provajder javi da trošite više resursa nego što paket dozvoljava. Tada je vreme za virtuelni privatni server, po mogućstvu planiran pre nego što sajt počne da pada.
Pomažemo ustanovama, javnim preduzećima i firmama u svemu o čemu pišemo. Povezane usluge: Veb softver za javni sektor · AI integracija i automatizacija · sve usluge


